Rezultati istraživanja o iskustvima žena prilikom porođaja u Bosni i Hercegovini provedenog uokviru regionalne akcije „Sloboda rađanju“ 2015. godine
“Slobodarađanju” je regionalna inicijativa koju je pokrenula grupa aktivistkinja i organizacija iz zemalja Zapadnog Balkana. Cilj inicijative je skrenuti pažnju javnosti na tretman žena i njihova prava na porođaju, kao ukazati na neophodnost dobre komunikacije između osoblja i porodilja tokom porođaja. Dugoročni cilj ove inicijative je pretvaranje porodilišta u prijatelje majki, po preporukama Međunarodnog porođajnog pokreta Majka i dijete.
U okviru 8 dana akcije, od 1. do 8. marta, organizacije iz Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije, organizuju različite događaje koji se bave ovom tematikom, ali i brojne druge aktivnosti fokusirane na prava žena za vrijeme porođaja.
Jedna od prvih aktivnosti je objavljivanje rezultata istog istraživanja koje je svaka organizacija sprovela u svojoj zemlji, gdje de javnost po prvi put imati priliku da uporedi rezultate i ustanovi razlike između zemalja koje su učestvovale. Sama činjenica da su se žene iz ovih zemalja u samo nekoliko nedjelja mobilizovale, organizovale i osmislile kampanju na potpuno volonterskoj osnovi, govori dovoljno o tome da tretman žena ni u jednoj od zemalja nije na zadovoljavajudem nivou i da svuda ima prostora za napredak.
Vjerujemo da je ova zajednička inicijava samo prvi korak ka tom napretku, kao i da ujedinjene žene zaista mogu da pomjere granice i zajednički riješe probleme.
Metodologija
Istraživanje o iskustvima žena prilikom porođaja u Bosni i Hercegovini provedeno je u periodu 18.-23.2.2015. godine. Za pet dana, koliko je anketa bila otvorena, ispitanice su anonimno mogle podijeliti svoja iskustva u vezi sa rađanjem u Bosni i Hercegovini. Korištena metoda ispitivanja je bila on-line google anketa, koju su prethodno usaglasile organizacije koje učestvuju u akciji. Pitanja su bila zatvorenog i poluotvorenog tipa. Vrijednosni stavovi ispitanica mjereni su na skali od 1 do 5 – nikako se ne slažem, do slažem se upotpunosti.
Ograničenja ovog istraživanja su bila sljededa:
(1) Anketu su mogle popuniti samo one žene koje su imale pristup internetu, kao i informaciju o provođenju istraživanja;
(2) Spontanost i vremensko ograničenje istraživanja;
(3) Različit stepen razvoja zemalja u kojima je pokrenuto istraživanje i stanje svijesti društva o temi koju istraživanje obrađuje;
(4) Nedovoljna informisanost porodilja o postupcima i medicinskim intervencijama
Međutim, i pored ovih ograničenja i spontanosti u definisanju, prerađivanju i objavljivanju ankete, sve organizacije su jednoglasno donijele odluku da je provođenje ovog eksperimentalnog ispitivanja značajno za razvoj predmetnih društava i unapređenje prava žene prilikom porođaja. Unapređenje se, prije svega, odnosi na uvažavanje prava na informisanost, privatnost, podršku i dostojanstven porođaj.
Rezultati istraživanja
Anketu je popunilo ukupno 1700 žena iz Bosne i Hercegovine (700 iz Repubilke Srpske, 1000 iz Federacije BiH). U Federaciji BiH, više od polovine odgovora je došlo od žena koje su se porodile u Kantonu Sarajevo. Pitanja su se odnosila na generalno osjedanje žene, na intervencije prilikom porođaja, odnos medicinskog osoblja ali i na profil ispitanice. 78% žena koje su popunile anketu starosti je između 25 i 35 godina, a 62% njih je do sada imalo jedan porod. 71% žena porodilo se u periodu 2013-2015. Vedina žena koje su odgovorile na pitanja su žene sa visokom stručnom spremom, njihov udio je 57%. 17% odgovora dale su žene sa srednjom stručnom spremom i 17% žene koje su završile visoku i/ili višu školu.
U nastavku donosimo ključne brojke o iskustvima žena prilikom porođaja:
– 57% žena je došlo u porodilište s pratnjom, međutim vedini pratilaca, odnosno 84% njih nije bio dozvoljen ulazak u porođajnu salu
– 44% žena se osjedalo potpuno uplašeno tokom porođaja
– 63% žena tvrdi da ih osoblje nije informisalo o postupcima koje obavljaju nad njima
– 67% žena je moralo ležati u toku porođaja, dakle, nije moglo zauzeti položaj koji im je najviše odgovarao
– 60% žena tvrdi da nije učestvovalo u odlukama o načinu porođaja
– 58% tvrdi da je vrijeme za porođaj bilo ograničeno (11% kaže da nije, 18% ne zna)
– 80% tvrdi da im se zdravstveno osoblje nije predstavilo
– 57% žena tvrdi da njihov porod nije bio onakav kakvim su očekivale da de biti, 28% ga je doživjelo u skladu sa očekivanjima, dok 14% nema stav o tome.
– 65% ih smatra da nije imalo kontrolu nad tokom poroda
– 66% žena je imalo potrebu za bliskom osobom tokom porođaja, a što bi im pomoglo da se osjedaju sigurnije i opuštenije
– 68% tvrdi da nije u porodilištu dobilo korisne i praktične informacije o bududoj njezi bebe
